Što se sve događalo na 41. MIPRO konferenciji?

Što se sve događalo na 41. MIPRO konferenciji?

Tradicionalnom „Večerom veterana“ završen je  u večernjim satima petka međunarodni ICT skup MIPRO koji se već 41 godinu održava u Opatiji.

Dan ranije Gradsko vijeće Grada Rijeke jednoglasno usvojilo odluku o dodjeli Zlatne plakete „Grb Grada Rijeke“ udruzi MIPRO za 40-godišnji doprinos području informacijsko-komunikacijskih tehnologija organiziranjem međunarodnih znanstveno-stručnih skupova. Tijekom pet dana trajanja skupa, sudionike su privukla savjetovanja podijeljena u dvanaest tematskih cjelina, tri seminara cjeloživotnog obrazovanja, inovativni High-Tech proizvodi i usluge, radionica i četiri okrugla stola, dok je centralni dio skupa činilo tradicionalno svečano otvaranje s plenarnom raspravom „Bolje obrazovanje za bolje gospodarstvo“ na koje su se nadovezala ostala događanja vezana uz dan gospodarstvenika.

Središnji dan 41. konferencije MIPRO je Dan gospodarstvenika, u sklopu kojeg je održana plenarna rasprava na kojoj su sudjelovali predstavnici gospodarstva i javne uprave. Nakon svečanog otvaranja, na temu „Bolje obrazovanje za bolje gospodarstvo“, uz moderiranje Hrvoja Balena, člana uprave Algebre i predstavnika HUP-a kao suorganizatora programa, razgovarali su državni tajnik Tome Antičić, savjetnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Luka Novosel, državni tajnik Bernard Gršić, predsjednik Uprave Končara Darinko Bago, Milan Živković iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla te Boris Drilo, član Uprave HT-a. Sudionici skupa složili su se kako trenutačno hrvatsko obrazovanje nije usklađeno s potrebama gospodarstva, ali i kako bi sami poslodavci trebali kvalitetnije definirati kakve bi kadrove željeli imati. U drugom dijelu Dana gospodarstvenika održan je niz izlaganja koja su pružila presjek trenutačnog stanja hrvatskog gospodarstva s naglaskom na digitalnu ekonomiju.

Uvođenje 5G mreža u Hrvatsku, tema i naslov prvog okruglog stola okupila je u hotelu Adriatic velik broj stručnjaka zainteresiranih za ovu revolucionarnu tehnologiju koja se – kako su istaknuli sudionici okruglog stola – već sada svrstava uz izume kao što su tiskarski ili parni stroj, izmjenična struja i automobil. Što bi konkretno značila 5G mreža? Pristup internetu brzinama do 20 Gb po sekundi, mogućnost spajanja do milijun uređaja na kvadratnom kilometru – što je izuzetno važno zbog sve većeg razvoja „Interneta stvari“, veću efikasnost uređaja, vijek trajanja baterije do deset godina, minimalnu latenciju i daleko veću pouzdanost mreže, što je ključno kod daljnjeg razvoja autonomnih sustava poput pametnih vozila. 

Predstavnici hrvatskih teleoperatera istaknuli su kako već razvijaju određene funkcionalnosti 5G mreža koje zasad testiraju na 4G mrežama i dodali kako će Hrvatska spremna dočekati trenutak uvođenja 5G tehnologije, odnosno omogućiti pristup uslugama koje koriste ovu tehnologiju među prvima u Europi.

Izazovi koje tehnološke promjene i izgradnja digitalnog gospodarskog modela poznatog pod imenom industrija 4.0 predstavlja za obrazovanje kadrova – od srednje škole do radnog mjesta – bili su tema okruglog stola „Industrija 4.0 i obrazovanje“ koji se održao u utorak poslijepodne. Postojeći trendovi ukazuju da će od 2015. do 2020. godine u svijetu nestati 7,1 milijun radnih mjesta, najviše u administraciji i prerađivačkoj industriji, a istovremeno će se otvoriti oko 2 milijuna novih radnih mjesta, prvenstveno u financijama, menadžmentu i savjetovanju. Zbog toga će se osnivati centri izvrsnosti koji će biti opremljeni suvremenom informatičkom tehnologijom i koji će služiti kao spona između edukacije i poslovnog sektora, pri čemu će se srednje strukovne škole povezati s gospodarstvom i usko surađivati kako bi se stvorili kadrovi kakvi su potrebni na tržištu rada.

Može li digitalna tehnologija pomoći očuvanju okoliša, konkretnije – očuvanju vode kao vjerojatno najvrijednijeg resursa na Zemlji? Potvrdan odgovor na to pitanje dao je okrugli stol eOkoliš održan u četvrtak, 24. svibnja. Na okruglom stolu predstavljen je projekt WaterQ koji je okupio niz dionika – od javnog zdravstvenog sektora preko akademskih institucija kao što je FER do raznih predstavnika gospodarstva poput start-upa Freewa i domaćeg tehnološkog giganta Ericsson Nikola Tesla. Projekt se priprema za aplikaciju za financiranje putem europskih fondova, a omogućit će kvalitetnije praćenje kvalitete pitke vode korištenjem naprednih tehnologija – od senzora do 5G funkcionalnosti.

Megatrend je poput vala koji polako gradi svoju snagu, a zatim dramatično utječe na društvene procese tijekom više desetljeća, kazao je Gianpiero Brunetti iz talijanske tvrtke Danieli Automation na konferenciji „Megatrends, Promising Technologies and Raising Questions in the Industrial Field“ održane u četvrtak uz moderiranje Jadranka Novaka. Brunetti je istaknuo kako se vrijeme uvođenja proizvoda na tržište dramatično smanjuje, a količina nove tehnologije u svijetu povećava, poručivši kako se prema predviđanjima očekuje da će do 2020. godine biti umreženo oko 25 milijardi pametnih uređaja. Digitalna tehnologija se sve više uvodi i u industrijsku proizvodnju, što je i dovelo do modela poslovanja poznatog kao industrija 4.0, koji se uz proizvode, sve više usmjerava i na tržište usluga. David Corsini iz tvrtke Danieli Telerobot Labs dao je pregled razvoja robotike u industriji, istaknuvši kako se u različitim poljima pojavljuju zajednički problemi poput sigurnosti ljudi i okoliša, ali i profitabilnosti. Vlado Sruk sa zagrebačkog FER-a pojasnio je kako su tri osnove izgradnje industrije 4.0 razvijeni „Internet stvari“, odnosno „Internet of Things (IoT)“, rad u „oblaku“ te kiberfizički sistemi, dok je Stjepan Bogdan s istog fakulteta govorio o društvenom aspektu tehnoloških i industrijskih promjena. Poručio je kako nema razloga vjerovati u „apokaliptične vizije“ uništenog društva u kojem će roboti preuzeti sve poslove i uzrokovati „socijalnu bombu“.

Više informacija može se pronaći na www.mipro.hr