Bolji prihvat debitnih kartica mogao bi povećati daljnji razvoj e-trgovine u Hrvatskoj

Bolji prihvat debitnih kartica mogao bi povećati  daljnji razvoj e-trgovine u Hrvatskoj

Elektroničko trgovanje i za kupce i za prodavatelje isplativije je od fizičkog trgovanja, rekao je Mihael Plećaš iz Libertasa drugog dana e-biz 2013 konferencije, na početku predavanja o mogućnostima plaćanja debitnim karticama u elektroničkom trgovanju.

U Hrvatskoj je prošle godine bilo oko tri milijuna korisnika interneta, a to je brojka koju ne bi trebali zanemariti. Prema podacima portala BizDil od tih tri milijuna korisnika interneta krajem studenog prošle godine njih 90 posto barem je jednom napravilo online narudžbu, istaknuo je Plećaš.

Plaćanje elektroničkim putem odvija se većinom kreditnim karticama, a tek manji dio debitnim karticama. Također, relativno velikim broj debitnih kartica izdanih od strane hrvatskih banaka ne mogu se obavljati elektronička plaćanja u elektroničkom trgovanju jer ne podržavaju jer ne podržavaju rad prema 3D Secure protokolu, a primjena tog protokola iziskuje visoke operativne troškove od financijskih institucija, objasnio je okupljenima Plećaš.

Prema Plećašu broj transakcija u elektroničkom plaćanju bio bi znatno veći kada bi bilo moguće plaćanje debitnim karticama, posebno ako se uzme u obzir da velik dio mladih ljudi poput studenata nema kreditne kartice. Dodao je da bi se time povećali prihodi banaka, ali i broj elektroničkih trgovina kojih je u Hrvatskoj trenutačno 800.

To bi se moglo omogućiti na način da se metode koje se koriste za autentifikaciju elektroničkih plaćanja kreditnim karticama u elektroničkom bankarstvu mogle koristiti i za autentifikaciju elektroničkih plaćanja debitnim karticama. Te metode osigurale bi veću sigurnost plaćanja u elektroničkom trgovanju nego 3D Secure sigurnosni protokol za provjeru autentičnosti. Banke izdavatelji debitnih kartica u tom bi slučaju bile sigurne da su naloge za e-plaćanja autentificirali stvarni vlasnici debitnih kartica. U trenu kada bi nalozi za plaćanje debitnim karticama bili uspješno autentificirani, internetski trgovci bi iz sustava elektroničkog bankarstva banke koja je izdala debitnu karticu automatski dobivali poruku o statusu naloga. Kad je nalog zaprimljen trgovac bi mogao biti siguran da će iznos s naloga biti prenesen na njegov račun te da potencijalnom kupcu može isporučiti traženi proizvod.

Plećaš je rekao da bi banke jedino imale trošak testiranja programskog sučelja koje omogućava postupak autentifikacije, a da je povrat ulaganja velik.

U prilog ovoj ideji govore i podaci HNB-a za drugo tromjesečje 2012. godine broj transakcija kreditnim karticama iznosio je 480 tisuća, a debitnim 165 tisuća, a pri tome treba uzeti u obzir da je kreditnih kartica tri puta manje nego debitnih. Kada bi se u elektroničkom trgovanju moglo plaćati svim debitnim karticama broj transakcija e-plaćanja na godišnjoj bi razini premašio pet milijuna transakcija, rekao je Plećaš i dodao da je sklopio dogovor o pokretanju pilot projekta te da je moguće realizacija ove ide sredinom ove godine.