INTERVJU - GORAN RADIĆ: Trenutak je za novi entuzijazam u izvozu softvera iz Hrvatske

Kad je startao Applicon i čime se bavi?
Tvrtka je startala 2002. godine. Prije otprilike godinu i pol dana odlučili smo napraviti snažniji iskorak na inozemna tržišta i ponuditi naša softverska rješenja. Naša specijalnost su transakcijski sustavi za elektronička plaćanja prepaid i postpaid usluga, upravljanje voucherima, plaćanje na webu, izgradnju eko-sustava tvrtki u isporuci i naplati usluga. Tagline Applicona je Appealing Connections. Mi povezujemo ono što tradicionalno nije bilo povezano. Danas nudimo rješenja za procesore plaćanja, telekom operatore, pružatelje usluga s dodanom vrijednošću, gradove, rješenja za ticketing, naplatu cestarine, plaćanje usluga u turizmu. 
 
Odradili ste niz poslova u regiji, ali radite i u Švedskoj. Koja je razlika u poslovanju u državama na Balkanu i u Skandinaviji?
Naša su iskustva izuzetno pozitivna na svim tržištima na kojima radimo. Rekao bih da su ljudi svugdje prilično otvoreni i rado prihvaćaju naša razmišljanja i iskustva. Nama je izuzetno korisno kad im možemo prikazati pozitivne primjere projekata iz naše zemlje, ali s vremenom radimo na takvim projektima kakvi kod nas na žalost još uvijek ne postoje. Kada se pojavite na nekom manje razvijenom tržištu šansa je da će konkurencija biti manje prisutna. Zato je sigurno teže dobiti posao u Skandinaviji jer morate dokazati da ste bolji od najboljih.
 
Koliko Vam je bio lak izlazak na strana tržišta? Jeste li imali potporu države ili nekog strukovnog tijela?
Rekao bih da je najteža stvar koju svatko mora učiniti da bi uspješno izašao na strana tržišta da jednostavno u sebi prelomi tu odluku i da počne doživljavati čitav svijet kao svoje tržište. U Hrvatskoj ima jako puno potencijala u proizvodnji softvera. Nešto manje u sposobnosti prodavanja na globalnom tržištu. No to je nešto što se kod ljudi pokrene tek onda kada odluče to pokrenuti. Mi smo 90% svojih prodajnih aktivnosti usmjerili prema inozemstvu i rezultat je naravno bio upravo u tom istom omjeru. Nismo trošili vrijeme razmišljajući o tome kako bi nam netko drugi, uključujući državu, mogao pomoći. Tek nakon rezultata došla je i nagrada. Ponosni smo što je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo prepoznala naš potencijal i dodijelila nam potporu za jačanje konkurentnosti.

Što se tiče strukovnih organizacija u Hrvatskoj, shvatili smo da na žalost ni jedna od njih, osim moguće deklarativno, ne potiče izvoz iz Hrvatske. Uglavnom potiču uvoz. Zato smo odlučili pronaći kolege koji su u sličnoj situaciji kao i mi i s njima se povezati. Pokrenuli smo jednu grupu pod imenom Croatian Independent Software Exporters (CISEx) koja za sada postoji samo na Linkedinu. Odziv je bio iznenađujuć, pa sada možemo razgovarati o puno ozbiljnijim planovima.


 
Možete li navesti barem jedan primjer u čemu bi jedna strukovna organizacija mogla pomoći izvoznicima?
Nama prije svega treba komunikacijska platforma. Mi se premalo poznajemo i zbog toga ne koristimo ni priliku za razmjenu iskustava. Zvuči paradoksalno, ali mi na temu našeg „social networkinga“ možemo jako puno naučiti od hrvatskih proizvođača vina. Ljudima često promiče da je naša problematika vrlo slična. Kad inozemno tržište stavite na svoj prioritet odjednom prestajete biti direktan konkurent s nekim iz iste branše u Hrvatskoj. Odjednom, i vas i njega sve više zanima kako možete promovirati svoju državu ili regiju kao mjesto odakle dolazi dobar softverski proizvod. Tek uz takvo polazište može krenuti razgovor o svemu onome što zajedno možemo popraviti. Ideja ima dosta. Organizirati školovanja za međunarodnu prodaju gdje bismo doveli vodeće svjetske trenere, organizirati konferenciju izvoznika softvera, itd.
 
Jesu li softveraši iz Hrvatske konkurentni u odnosu na strane kolege? Predsjednik Uprave IN2 Ante Mandić svojevremeno se žalio kako su davanja puno veća nego u npr. Srbiji.
Moguće, ali su vjerojatno manja nego u Švedskoj. Više volim razmišljati da mi svoju šansu imamo zato što možemo u nekoj tržišnoj niši ponuditi kvalitetniji proizvod i uslugu nego najjeftiniju cijenu. S Indijom se teško možete natjecati na globalnom tržištu. Ali ako napravite nešto kvalitetno, onda sam uvjeren da to možete prodati i u Indiji! Softver i prateće usluge su izvanredno područje gdje inovativnošću svojeg modela prodaje možete napraviti razliku. Modeli licenciranja, softver kao usluga, ima stvarno puno mogućnosti.
 
Što mislite o situaciji na hrvatskom tržištu općenito?
Mi smo svi zajedno prošli jednu fazu učenja, sada bi to trebalo početi koristiti. U posljednje vrijeme čini se da se nazire pojava koju još uvijek ne bih nazvao trendom, ali sigurno nije više samo „prva lasta“. Domaći stručnjaci sve češće iz velikih korporacija izlaze s novim poslovnim idejama koje mogu pomoći u popularizaciji start-up kulture. Sigurno je jako pozitivna vijest o prelasku Luke Abrusa iz Microsofta u jednu tako zanimljivu tvrtku kao što je Pet minuta. Isto tako najnovija vijest o tome da Sven Marušić pokreće svoj start-up. Želim im stvarno jako puno uspjeha i da svojim primjerom dodatno ohrabre i druge hrvatske stručnjake na slične poduzetničke aktivnosti.

ZADNJA TRI INTERVJUA NA REP.HR:

Facebook komentari

Vezane vijesti