Električni automobil Citroen Zero predstavljen je danas nakon pressice Energetskog instituta Hrvoje Požar na kojoj se govorilo i o novom Zakonu o tržištu električne energije.
Kroz nekoliko dana Institut ispred svojih prostora u Savskoj ulici planira probno postaviti prvu pametnu napojnu stanicu instaliranu na području Grada Zagreba. Na pitanje o budućnosti električnih automobila u Hrvatskoj direktor instituta i nekadašnji potpredsjednik Vlade Goran Granić odgovorio je kako se po nekim konzervativnim procjenama očekuje oko 5000 električnih automobila u Hrvatskoj do 2020. godine, a po drugima i do 10.000.
Osim infrastrukture koju bi po Granićevom mišljenju trebala postaviti državna i lokalna uprava, za broj će biti ključan i pad cijene takvih automobila koji su trenutno prilično skupi.
Citroen Zero tako košta oko 35 do 40 tisuća eura (ili preciznije 3500 kuna mjesečno uz kredit na sedam godina i 20 posto učešća), tako da je čak i uz iznimno isplativu cijenu prijevoza od 10 kuna na 100 kilometara teško pronaći motive za kupnju.
Kao i drugi automobili na struju, Zero je bešuman i ima automatski mjenjač. Baterije teže 240 kilograma te se s motorom nalaze u podnici i u zadnjem kraju vozila.
S novim Zakonom o tržištu električne energije Vlada prestaje određivati cijenu struje
Na samoj pressici održanoj povodom dana Instituta, o automobilu se gotovo i nije govorilo. U prvom planu bili su planovi Instituta koji nije profitna nego razvojna institucija. Prošle godine ostvario je tri milijuna eura prihoda od čega 60 posto iz inozemstva.
Među novim djelatnostima instituta, malim i srednjim poduzetnicima bi najzanimljivija mogla biti konzultantska pozicija za plasmane IBRD-ovih sredstava u Hrvatskoj. "Problem nije novac, nego obrađenost projekata" rekao je Granić.
Granić je dosta vremena posvetio i Zakonu o električnoj energiji koji po pitanju datuma Hrvatska mora napraviti zbog EU, a po pitanju sadržaja zbog sebe. Istaknuo je kako to nije zakon o HEP-u, već o bilo kojoj tvrtci, odnosno o konkurentnom i transparentnom tržištu električne energije. U fokusu Zakona je zaštita krajnjih kupaca koji imaju slobodno pravo izbora opskrbljivača na tržištu, a važnu ulogu imat će i regulatorna agencija (HERA). Nakon uvođenja Zakona, cijene struje neće određivati Vlada RH već će biti tržišne osim za opskrbu u okviru univerzalne usluge (kućanstva i mali krajnji kupci op.a.) odnosno onu u krajnjoj nuždi (u slučaju propasti nekog opskrbljivača op.a.) zaključio je Granić.
