Digitalni dokumenti i implementacija digitalnog potpisa bile su glavne teme trećeg dana 11. međunarodne konferencije o elektroničkom poslovanju e-biz2012 u organizaciji hrvatskog Ministarstva gospodarstva i tvrtke CASE koje se održalo u zagrebačkom Hypo centru.
Uvod u problematiku informatizacije hrvatskih ministarstava i ostalih organa javne uprave, koja se za vrijeme prethodne vlade provodila neorganizirano i neučinkovito, dao je Voditelj službe za elektroničke usluge i registre Ministarstva uprave Božo Zeba koji je prisutne kratko proveo kroz sve probleme i nelogičnosti u IT sektoru državnog aparata, a koji su detaljnije bili objašnjeni na prošlomjesečnom #VladaUP događaju o kojem se može više pročitati u izvještaju rep.hr-a. Država trenutno koristi dvjestotinjak velikih i oko dvije tisuće manjih baza podataka s informacijama koje se dobrim dijelom preklapaju i u čijoj izradi i održavanju ne sudjeluju informatički stručnjaci zaposleni u javnim upravama već se za to koriste vanjske tvrtke i suradnici što je znatno skuplje rješenje. "Do sada je sve rađeno bezglavo i po otočnom principu gdje razni IT sustavi nisu međusobno nikako povezani, a ta neorganiziranost ujedno znači i puno veće troškove nego što je to potrebno. Nema smisla da samo središnja tijela državne uprave imaju registrirano oko 500 domena", izjavio je Zeba, te naglasio kako će uvođenje novih tehnologija u rad javne uprave donijeti uštedu, ali i učinkovitiji i otvoreniji rad. Prema njegovim riječima planira se ulaganje u infrastrukturne projekte poput izgradnje državne optičke mreže kojom bi se povezala sva javna tijela, sistemske backup sale, te državni cloud u kojem bi se nalazili svi podaci o građanima i koji bi bio isključivo u državnom vlasništvu, nikako u stranom ili privatnom.
Podzemni aerodrom u Udbini moguća lokacija državne backup sale
Izgradnja centraliziranog mjesta za čuvanje svih informacija o hrvatskim građanima jedan je od glavnih najavljivanih projekata nove vlade koji je usko vezan uz implementaciju OIB sustava kao nacionalne baze podataka koji je već od samog početka tako dizajniran, međutim nedostala je realizacija. Na #VladaUP-u je kao moguća lokacija za nacionalnu sistemsku salu spominjan aerodrom u Zadru, a na e-bizu je spomenuto kako se razmišlja i o podzemnom aerodromu u Udbini. Božo Zeba najavio je i da se u petak prvi puta sastaje nekoliko radnih skupina koje je odlukom Vlade osnovalo Povjerenstvo za koordinaciju informatizacije javnog sektora na čelu s Milankom Opačić, a koje bi trebale raspravljati o realizaciji konkretnih projekata koji se spominju u okvirima poboljšanja učinkovitosti informatičkog sektora državne uprave. "Država je zainteresirana za suradnju s hrvatskim tvrtkama koje se mogu javiti za sudjelovanje u radnim skupinama, međutim trebale bi djelovati grupno kroz udruge jer se mora izbjeći mogućnost da se neke tvrtke preferiraju ispred drugih", zaključio je Zeba.
PDF kao najbolji format za sve aspekte državnog IT sustava
Nastavak priče o unaprjeđivanju informatičkog sustava Hrvatske dao je Goran Pećarina iz HSM informatike koji je u svojoj prezentaciji detaljno objasnio zašto bi se svi budući projekti u sklopu digitalizacije državnih tijela trebali oslanjati na korištenje PDF formata kao jeftinog rješenja koje već sada zadovoljava sve moguće zahtjeve IT sustava i koji je jednostavan za implementaciju. Globalni trendovi u ICT-u javnih uprava stavljaju snažan pritisak na troškove i učinkovitost, interoperabilnost te brzo razvijanje e-usluga dok je, s druge strane, bitno korisničko iskustvo i jednostavnost korištenja. Upravo se zbog toga, prema Pećarini, treba staviti naglasak na korištenje PDF formata zbog standardizacije i olakšanja komunikacije kroz simplificiranu razmjenu dokumenata. Struktura PDF-a omogućava da se koristi ne samo za pohranjivanje teksta i jednostavniji ispis, već i kao kontejner za sve druge tipove datoteka poput video zapisa, slika i 3D modela, a za razliku od većine drugih rješenja već neko vrijeme ima integriran sustav digitalnog potpisa. "Digitalni potpis nam govori tko je autor dokumenta i koliko je on vjerodostojan, dakle tko je i kada mijenjao dokument, što jamči sigurnost u e-poslovanju i e-governmentu. Primjer korištenja takvog zaštićenog kontejnera za sve tipove datoteka su recimo sudski spisi koji obično sadrže tisuće stranica teksta, razne slike i druge dokumente, a ovako bi se jednostavno koristili i arhivirali", objasnio je Pećarina te naglasio kako je PDF sukladan sa svim zakonima poput Zakona o elektroničkoj ispravi i Zakona o elektroničkom potpisu. Korištenje PDF formata prema prezentiranim podacima dovodi do smanjenja u odustajanju od online usluga od 30 posto, te do 60 postotnog smanjenja u pozivima prema korisničkim podrškama zbog jednostavnosti korištenja, a kako praktički nema troškova unosa podataka osnovno ulaganje u novi sustav se vrlo brzo isplati što je Pećarina prikazao na primjeru mirovinskog zavoda Italije koji zapošljava oko 33 tisuće ljudi, a trošak implementacije PDF-a u sustav im se vratio kroz samo tri mjeseca.
