Prepreke pri zapošljavanju u Hrvatskoj su korupcija, nepotizam i seksizam

Prepreke pri zapošljavanju u Hrvatskoj su korupcija, nepotizam i seksizam

Hrvati smatraju da su, u usporedbi s razvijenim zemljama Zapadne Europe, nepotizam, mito i korupcija ogroman problem tržišta rada u Hrvatskoj; više od polovine spremno je u potrazi za dobrim poslom napustiti Hrvatsku, ukazuju rezultati novog istraživanja austrijske online agencije za istraživanje tržišta MindTake.

Istraživanje na 700 ljudi, provedeno u drugoj polovici listopada na reprezentativnom uzorku hrvatske internet populacije, potvrđuje da je plaća najvažniji kriterij pri traženju novog posla za čak 42 posto ispitanika. Samostalnost u radu navodi sljedećih 19 posto, a tek nakon toga slijede odgovori posao koji odgovara obrazovanju ili fleksibilno radno vrijeme.

Odgovarajući na pitanje: što je bitnije - znanje ili veze da bi se došlo do željenog posla u Hrvatskoj; 50 posto ispitanika navelo je da su u Hrvatskoj veze mnogo važnije nego znanje i vještine, a dodatnih 45 posto smatra da  je uz znanje, koje jest bitno, ipak potrebna i veza. Tek 5 posto svih ispitanih smatra da je u Hrvatskoj prilikom traženja posla znanje mnogo važnije od veza.

S druge strane, tržište rada u Zapadnoj Europi potpuno se drugačije doživljava; Hrvati smatraju da se u tim zemljama iskustvo i kompetentnost puno više cijeni, a nepotizam gotovo ne postoji. Gotovo dvije trećine ispitanika vjeruje da je prilikom traženja posla u zapadnoeuropskim zemljama znanje mnogo važnije od veza, a tek jedna četvrtina smatra da su i veze također bitne.

Na pitanje o što su najveće prepreke za dobivanje posla koji žele manje od 5 posto ispitanika spomenulo je ekonomsku situaciju u državi ili visoku stopu nezaposlenosti. Međutim, 4 od 10 ispitanika kao odgovor navode nepotizam, mito i korupciju, često spominjući da su natječaji i intervjui samo formalnost te da je za tu oglašenu poziciju već unaprijed izabran nečiji prijatelj ili rođak. Interesantno je spomenuti da tek svaki deseti ispitanik smatra da ima nedostatno radno iskustvo, a još rjeđe se kao odgovor navodi nedostatno obrazovanje ili neodgovarajuća dob.

“Istraživanje je potvrdilo koliko je alarmantno visoko nepovjerenje i razočarenje prema poslodavcima u Hrvatskoj, i u javnom i u privatnom sektoru, odnosno u tržište rada općenito” ističe Svjetlana Veseli, Direktorica istraživanja u MindTake-u, austrijskoj agenciji koja je prisutna u Hrvatskoj od početka 2009. i trenutno gradi jedan od najvećih online panela za istraživanje tržišta.

“Mladi ljudi imaju osjećaj da im nitko ne želi dati šansu, stariji se osjećaju kao dinosauri. Žene ističu da se osjeća muški šovinizam, muškarci smatraju da žene dobivaju posao na temelju svog izgleda, majke male djece, spolne i nacionalne manjine osjećaju i žale se na diskriminaciju koji susreću prilikom traženja posla. Mnogo ljudi navode da se osjećaju ogorčeno i ljutito, jer su osobno više puta bili izloženi situacijama nepotizma i korupcije, i ta je činjenica značajno utjecala na njihov entuzijazam i motivaciju za posao. Za mladu državu kao što je Hrvatska koja teoretski ima veliki, ali neiskorišteni potencijal, ovakvi rezultati zaista nisu lijepa vijest.”

Svjesni svih zamki na koje se može naići u potrazi za dobrim poslom, većina kandidata razmišlja da treba razvijati veze i raditi na poznanstvima koja će im kasnije biti od pomoći; gotovo 9 od 10 ispitanika spremno je odraditi volonterski pripravnički staž u cilju boljih šansi zaposlenja u budućnosti u nekoj kompaniji ili jednostavno zato da se stekne veće iskustvo.

A ukoliko ni to ne pomogne, velika većina (84 posto) spremni su postati moderni ‘gastarbajteri’, i u potrazi za boljim poslom i boljom budućnošću, preseliti i ostaviti sve za sobom. Na pitanje bi li se preselili i ostavili obitelj i prijatelje, svaki treći ispitanik spreman je preseliti se negdje drugdje unutar Hrvatske, a više od pola svih ispitanika spremni su, zbog dobre poslovne prilike, i napustiti Hrvatsku.

Klaus Oberecker, CEO MindTake-a u Hrvatskoj, smatra da je zabrinjavajuće da je kultura nepotizma i veza još uvijek toliko prisutna i u privatnom i u javnom sektoru, a zemlja se nalazi pred ulaskom u EU.

“Svaka kompanija koja se sprema doći u Hrvatsku ili već posluje u Hrvatskoj trebala bi biti svjesna stanja na tržištu rada kako bi, prilikom traženja novih kadrova, zaista zaposlila najbolje kandidate.” dodaje Oberecker.

“Ukoliko se sadašnje stanje ne počne rješavati i trend ne promijeni, odljev mozgova je neizbježan; najtalentiraniji i najsposobniji Hrvati će otići iz zemlje i izgraditi uspješne karijere u Beču, Londonu ili New Yorku, a Hrvatska će i dalje, i u privatnom i u javnom sektoru, kaskati za razvijenim zemljama, shrvana teretom neznanja, neefikasnosti i nepoduzetnosti.”