Hrvatskoj milijarde iz EU - na koje digitalne projekte će ih potrošiti?

Hrvatskoj milijarde iz EU - na koje digitalne projekte će ih potrošiti?

Hrvatska Vlada donijela je nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. koji uključuje niz projekata koji će biti financirani bespovratnim sredstvima i zajmovima.

Plan dolazi nakon što je u okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ uveden Mehanizam za oporavak i otpornost iz kojeg će se državama članicama Unije omogućiti korištenje bespovratnih sredstava i zajmova u ukupnom iznosu od 672,5 milijardi eura za financiranje reformi i povezanih investicija kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva.

Hrvatskoj će u okviru mehanizma biti raspoloživa bespovratna sredstva u okvirnom iznosu 6,3 milijardi eura ili 47,5 milijardi kuna te zajmovi u okvirnom iznosu 3,6 milijardi eura ili 27,1 milijardi kuna. Sažetak nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ima 80 stranica i objavljen je na stranicama Vlade (PDF).

IT zajednici njegov najzanimljiviji dio je poglavlje o digitalnoj tranziciji društva i gospodarstva. U tom dijelu navode se reforme i investicije koje će se provesti. One uključuju niz projekata među kojima su nadogradnja Centra dijeljenih usluga, uvođenje digitalne osobne iskaznice, konsolidacija sustava CEZIH, izrada nove platforme Elektroničkog oglasnika javne nabave, digitalizacija i informatizacija HZZ-a, digitalna transformacija Porezne uprave, digitalizacija arhive HZMO-a, modernizacija IKT podrške HZMO-a, provedba sustava bezgotovinskog plaćanja u gospodarstvu putem eRačuna s integriranom e-arhivom i aktivnim poreznim knjigovodstvom i brojne druge. Prema procjeni, ukupna vrijednost ovih projekata iznosi 2,67 milijardi kuna, no to nisu jedini IT projekti unutar plana.

Dosta novca uložit će se i u gospodarstvo u kojem se također spominju neki IT projekti poput digitalizacije pružanja državnih usluga privatnom sektoru, ali i projekti potpore poput vaučera za digitalizaciju i bespovratnih potpora za digitalizaciju.

Jedna od točaka vezanih uz razvoj prometnog sustava je elektronički sustav naplate cestarine, a tu je i primjerice Nacionalni sustav elektroničke pohrane i razmjene podataka u cestovnom prijevozu. Poljoprivredu također čekaju projekti digitalizacije, koji će između ostaloga omogućiti ciljano korištenje vode, zaštitnih sredstava i gnojiva.

Prema planu, i pravosuđe može očekivati pozitivne pomake. Između ostalog, navodi se stabilna i otporna IT infrastruktura njegovog informacijskog sustava, unaprjeđenje eSpisa, informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra, razvoj alata za javnu objavu i pretraživanje sudskih odluka i drugo. Dio ulaganja ići će i u smjeru znanosti, što uključuje i istraživačko-tehnološku infrastrukturu na STEM i ICT područjima.

eZdravstvo također čekaju razna ulaganja. U dijelu dokumenta koji se odnosi na provedbu navodi se kako će se liste čekanja dodatno skratiti kroz projekte e-Naručivanje, e-Smjernice i e-Bolnice. Taj plan lijepo izgleda na papiru ili ekranu, ali vjerojatno i najbolje upozorava na to da se stvarno stanje ponekad razlikuje od planova. Rep.hr pisao je o problemu s listama čekanja koje u sustavu znaju biti posve različite nego u bolnicama, pa su u praksi beskorisne. Ministarstvo zdravstva tada je samo ignoriralo naš upit, što pokazuje koliko im je doista stalo do promjena.

Rep.hr-ov YouTube kanal odnedavno donosi više sadržaja. Pretplatite se ovdje.